Vrijednosni papiri

Publish in

Documents

4 views

Please download to get full document.

View again

of 90
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Description
Vrijednosni papiri. Pojam i vrste vrijednosnih papira Mjenica Ček . Pojam vrijednosnog papira. To je isprava kojom se njezin izdatnik obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakonitom imatelju Imovinsko pravo smatralo se sudbinski vezanim za papir
Transcript
Vrijednosni papiriPojam i vrste vrijednosnih papiraMjenicaČek Pojam vrijednosnog papira
  • To je isprava kojom se njezin izdatnik obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakonitom imatelju
  • Imovinsko pravo smatralo se sudbinski vezanim za papir
  • Imovinsko pravo ne može nastati, prenijeti se niti ostvariti bez papira
  • Pojam VP
  • Danas - Čl.1135 / 2. ZOO može biti i u obliku elektroničkog zapisa
  • Čl.124. ZTVP
  • Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu SDA kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru
  • Pojam vrijednosnog papira
  • To ne znači da je svaka isprava u kojoj je sadržana određena obveza vrijednosni papir
  • Npr. zadužnica nije vrijednosni papir nego tek isprava koju izdaje dužnik vjerovniku kao potvrdu o postojanju duga (može biti ovršna isprava) čl.183 OZ (čl.183a OZ)
  • Sam dug je nastao i postoji nezavisno od zadužnice
  • Zadužnica ima samo dokaznu snagu, a dug se osim njome može dokazivati svjedocima
  • Pojam vrijednosnog papira
  • Prenosi li vjerovnik tražbinu o kojoj postoji zadužnica nije dužan predati zadužnicu novom vjerovniku
  • Prijenos vrijednosnog papira uvijek se mora obaviti uz papir
  • Ostvarenje prava iz vrijednosnog papira uvijek se mora zahtijevati uz papir
  • Elektronički VP – posebna pravila prijenosa
  • Čl.1136 ZOO - bitni sastojci VP
  • 1) naznaka vrste vrijednosnog papira;
  • 2) tvrtku / naziv i sjedište / ime i prebivalište izdavatelja;
  • 3) ime osobe na koju odnosno po čijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja;
  • 4) točno naznačenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira;
  • 5) mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, serijski broj ako ga imaju;
  • 6) potpis izdavatelja (faksimil za VP koji se izdaju u seriji)
  • Bitni sastojci vrijednosnog papira
  • Posebni propisi mogu urediti bitne sastojke određenih vrijednosnih papira
  • ZTD, ZM ZČ itd.
  • Načelno VP koji nema nekog od bitnih sastojaka ne vrijedi
  • Iznimke – npr. pretpostavljeni bitni uvjeti mjenice – usmjereni na to da se valjanost mjenice održi na snazi
  • Način određivanja ovlaštenika
  • Papiri na ime, po naredbi i na donosioca
  • To ne znači da svi vrijednosni papiri mogu glasiti na sva tri načina:
  • Mjenica: po naredbi i na ime
  • Obveznica/dionica: na ime ili na donosioca
  • Skladišnica: samo na ime (iako se prenosi indos)
  • Ček: na sva tri načina
  • (dematerijalizirani VP): na ime
  • Način prijenosa VP
  • Na ime: cesija
  • Po naredbi: indosament
  • Na donosioca: tradicija (predaja)
  • Postoje i iznimke: ZTD predviđa da se dionica koja glasi na donositelja prenosi indosamentom
  • Postoje tehnike kojima se od VP po naredbi može napraviti VP koji je na donositelja (bjanko indosament)
  • Obrnuto: unošenjem rekta klauzule VP po naredbi postaje VP na ime
  • Prijenos- tradicija i indosament
  • Tradicija: puka predaja, pravo na papir i pravo iz papira prenosi se s predajom
  • Indosament: prenosilac – indosant; prenositelj – indosatar
  • Prvi indosament obavlja izdatnik “platite PP ili po njegovoj naredbi”
  • Da bi indosatar bio ovlašten zahtijevati isplatu on mora biti u posjedu VP (materijalna legitimacija) i mora biti označen kao indosatar (formalna legitimacija)
  • (još se traži i neprekinuti niz indosamenata)
  • Prijenos - indosament
  • Zakonitim imateljem smatra se onaj na koga papir glasi odnosno onaj na kojeg je uredno prenesen
  • Radnja indosiranja obavlja se na poleđini VP, (indosso)
  • Vrste indosamenata:
  • Vlasnički: puni, bjanko, na donositelja
  • Ostali: prokura, založni
  • Vrste indosamenata
  • Vlasnički ili puni indosament (ima potpis indosanta i indosatara)
  • Naziva se tako jer je svrha ovog indosiranja da se na indosatara prenese vlasništvo
  • Bjanko indosament ili indosament na donosioca samo su nepotpuni “vlasnički” indosamenti
  • Bjanko ima samo potpis indosanta
  • Može se indosirati “donositelju” – postaje tradicijski
  • Punomoćnički indosamenti
  • Indosant ne želi izgubiti dosadašnju poziciju u VP, jedino hoće ovlastiti drugoga da ga zastupa kao vjerovnika iz vrijednosnog papira (ovlaštenika koji ima pravo zahtijevati isplatu)
  • Svrha indosiranja mora biti vidljiva u zabilježbi u indosiranju
  • “vrijednost u punomoći” “per incasso”
  • Osim indosiranja papir treba biti predan da bi punomoćnik mogao ostvarivati prava iz papira
  • Punomoćnički indosamenti
  • Indosatar koji je dobio ovlaštenje za inkaso može na drugoga prenijeti to ovlaštenje
  • Takav indosament je prijenos punomoći
  • Novi punomoćnik dijeli pravni položaj starog punomoćnika (nemo plus iuris)
  • Novi punomoćnik ne može nikako dalje papir prenositi vlasničkim indosamentom
  • Primjena: otvoreni depozit vrijednosnih papira
  • Založni indosament
  • Indosatar može pribjeći indosiranju sa svrhom zalaganja tražbine koju je ovlašten zahtijevati
  • Na taj način daje osiguranje plaćanja nekog svog duga prema trećoj osobi (ali i duga treće osobe)
  • Svrha indosamenta – kreiranje založnog prava na VP mora biti iz njega vidljiva
  • Naznaka: “vrijednost za zalog” ili vrijednost za osiguranje
  • Novi indosatar može dalje koristiti samo punomoćnički indosament
  • Ništavost djelomičnog indosamenta
  • Bez obzira na vrstu indosamenta djelomični indosament je uvijek ništav
  • Pro non adjecto - kao da nije dodan
  • To je posljedica shvaćanja da ne može više osoba držati papir
  • Imalac VP može stavljanjem klauzule “ne po naredbi” onemogućiti daljnje indosiranje
  • Jedino ako se radi o papirima na ime imalac VP ne može mijenjati način prijenosa (osim ako je to posebnim zakonom uređeno)
  • Cesija
  • Cesija (čl.80-89. ZOO) je ugovor između vjerovnika (cedenta),u ovom slučaju imatelja VP s trećom osobom (novog imatelja VP) na temelju kojeg tražbina iz vrijednosnog papira prelazi na treću osobu
  • Obavještavanje dužnika (trasata – odnosno onoga na koga se vrijednosni papir vuče)
  • Mjenica
  • Bill of exchange, cambiale, Wechsel
  • Nastala je kao prvi oblik bezgotovinskog plaćanja
  • Trgovci koji su putovali na sajmove nisu nosili sa sobom gotov novac već mjenjačka pisma koja su im omogućavala da pribave stranu valutu na sajmovima izvan zemlje
  • Razvoj mjenice tekao je nekoliko stoljeća
  • Pojavom indosamenta i njegovom dogradnjom mjenica je postala papir sposoban za opticaj
  • Mjenica - razvoj
  • Postala je podobna kao sredstvo za provođenje ne samo jednog akta plaćanja nego gašenje niza platnih obveza
  • Još je privlačnija bila njezina kreditna funkcija otkad je izumljen eskont
  • Mjenični vjerovnik može prodati svoju nedospjelu mjeničnu tražbinu banci (eskont)
  • Banka mu isplaćuje sumu umanjenu za iznos kamate
  • Mjenica – gospodarski značaj
  • Banka pridržava kamatu iz perioda od prijevremene isplate mjenice do njezina dospijeća
  • plasira višak kapitala uz sigurnost da će joj tražbina biti isplaćena – odgovornost ex scriptura
  • odgovaraju svi potpisnici na mjenici
  • ako banci zatrebaju sredstva - reeskont
  • Mjenica – gospodarski značaj
  • Osim eskonta popularan je i akceptni kredit
  • Tu banka svojim klijentima osigurava pribavljanje kredita na drugom mjestu
  • Vjerovnik iz kredita pristaje da se mjenice vuku na banku čime postaje glavni mjenični dužnik
  • te se mjenice također mogu unovčiti putem eskonta
  • Akcept trate (trasirane mjenice) primjenjuje se kod DA (isplata, akceptiranje, negociranje)
  • obično stoji “dokumenti uz bankovni akcept”
  • Mjenica – gospodarski značaj
  • Prodavatelj (korisnik iz DA) vuče na kupčevu banku mjenicu
  • podnosi je na akcept kada joj predaje dokumente
  • Ako su dokumenti u redu akreditivna banka svojim akceptom izvršava svoju obvezu honoriranja akreditivnog iznosa
  • Isplata će uslijediti u budućnosti, kada mjenica dospije
  • (akcept i isplata su obično vremenski razdvojeni)
  • Prodavatelj ne mora čekati dospjelost - može eskontirati mjenicu i doći do gotovog novca
  • Mjenica – gospodarski značaj
  • Sve češća uloga mjenice – osiguranje neke druge tražbine
  • Naplata iz mjenice je puno brža i jednostavnija od naplate običnih tražbina
  • Mjenični i čekovni sporovi
  • Kodifikacija mjeničnog prava
  • U srednjem vijeku uporaba mjenice temeljila se na običajima koji su bili harmonizirani u srednjovjekovnim sajamskim gradovima
  • Lex mercatoria – nju je pratilo i posebno sudovanje za trgovce, najčešće arbitraža pri sajmovima
  • U 17.st. jedinstveno poimanje je poljuljano
  • Lokalni utjecaji rastočili su zajednički nazivnik mjenice
  • Nacionalne kodifikacije – CdC 1807 i Opća njemačka mjenična uredba pol. XIX stoljeća unificirala je 56 različitih mjeničnih statuta
  • Kodifikacija mjeničnog prava
  • Nekoliko pravnih tradicija mjenice
  • njemački – strogo formalni apstraktni akt, u potpunosti odvojen od svoje kauze, mjenične obveze su samo one obveze koje proizlaze iz papira
  • francuski – u krug mjeničnih obveza ubrajaju se i one koje se ne razabiru iz same mjenice –
  • polazna teza - mjenični ugovor kojim se prenosi pravo na pokriće (dovodi do smanjenja sigurnosti i opticajne sposobnosti mjenice)
  • Anglosaksonski - Bill of Exchange Act – mjenica nije samostalna, kao objekt imovinskog prava
  • Unifikacija mjeničnog prava
  • Razlike između promatranih sustava bile u toj mjeri izražene da su postajale kočnicom razvoja svjetske trgovine
  • Mjenice valjane po jednom pravu nisu bile valjane po drugom
  • 1912. Haški regleman – nisu je potpisale SAD i UK
  • 1930. Liga naroda – Konvencija o jedinstvenom zakonu o mjenici
  • U SFRJ prihvaćena tek 1946. godine Zakon o mjenici
  • Momentalno na snazi Zakon o mjenici iz 1994.
  • Opće značajke mjenice
  • Vrijednosni papir – pravo koje je u njoj inkorporirano ne može se ostvariti niti prenijeti bez papira
  • Obveznopravni vrijednosni papir – odnosi se na tražbinu i to na novčanu tražbinu
  • Papir po naredbi – po samom zakonu ali postoje i iznimke
  • Prezentacijski vrijednosni papir – pravo na ispunjenje nastaje tek nakon što se dužniku prezentira papir – “vjerovnik trči dužniku”(Bringschuld)
  • Opće značajke mjenice
  • Papir javne vjere – vrijedi načelo formalne istine, mjenična je obveza apstraktna – protiv mjenične tražbine nisu dozvoljeni prigovori iz pravnog posla
  • Mjenična obveza potpisnika je samostalna obveza, ako su se na mjenicu potpisale poslovno nesposobne osobe to ne dovodi u pitanje opstojnost obveze drugih osoba
  • Opće značajke mjenice
  • U načelu odgovaraju svi koji su se na mjenici potpisali – (čak i indosanti) odgovornost je solidarna, tko iskupi mjenicu ima pravo regresa prema prednicima
  • Formalan papir – mora imati zakonom propisane sastojke inače nema značaj mjenice
  • Trasirana ili vlastita – kod trasirane izdatnik poziva trećeg da preuzme obvezu, kod vlastite izdatnik označava sebe kao dužnika (prva sliči asignaciji, druga zadužnici)
  • Mjeničnopravna sposobnost
  • Svaka poslovno sposobna osoba može se mjeničnopravno obvezivati
  • Posebna pravila za nepismene i slijepe osobe
  • Mjenični blanketi
  • Zbog relativno velikog broja bitnih sastojaka izrađuju se mjenični formulari
  • Kupnjom blanketa odmah se plaća i porez na promet mjenica
  • Mjenična je obveza opstojna i bez obzira da li je plaćen porez
  • Trasirana mjenica – bitni sastojci
  • 1) oznaka da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena,
  • 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca,
  • 3) ime onoga koji treba platiti (trasat),
  • 4) oznaka dospjelosti,
  • 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti,
  • 6) ime onoga kome / po čijoj naredbi se mora platiti (remitent),
  • 7) oznaka dana i mjesta izdanja mjenice,
  • 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).
  • Subjekti označeni u trasiranoj mjenici
  • Trasant – onaj koji izdaje mjenicu i vuče je na nekoga (on se samo potpisuje)
  • Remitent – osoba kojoj se mjenica ima isplatiti ili po čijoj naredbi se treba isplatiti
  • Trasat – onaj tko je pozvan da plati mjeničnu svotu
  • Oznaka mjenice kao isprave
  • Na jeziku na kojem je sastavljena (Wechsel, lettre de change, cambiale, bill of exchange)
  • Angloameričko pravo ne inzistira na ovome sastojku (promissory note)
  • Bezuvjetan uput…
  • “platite” ili “pozivam vas da platite”
  • Uput ne smije biti vezan uz neki uvjet – to dovodi do ništavosti mjenice
  • Npr. po primitku robe platite – nije valjano
  • Uput se ne smije pozivati na nikakav odnos iz osnovnog ugovora npr. platite prema ugovoru od. 1.1.2003.
  • …da se isplati određena svota novca
  • Mora se odrediti iznos i valuta
  • Iznos se uobičajeno označava i brojkama i slovima iako je dovoljan samo jedan od tih načina
  • Ne smije se unijeti kamatna stopa (unese li se smatra se kao da nije napisana)
  • Od toga se odstupa samo kod mjenica plativih po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju (kod ovih mjenica dospjelost ovisi o prezentaciji)
  • Mora biti određena i valuta- inače je mjenica ništava
  • …da se isplati određena svota novca
  • Ako mjenica glasi na vrstu novca koja ima isti naziv, ali različitu vrijednost u zemlji gdje je mjenica izdana i gdje je plativa vrijedi tečaj u mjestu plaćanja
  • Rizik od monetarne nestabilnosti smanjuje se ugovaranjem mjerodavnog tečaja prilikom isplate (čl.40.st.2. ZM)
  • Ime onoga koji treba da plati (trasat)
  • Zakon ne propisuje mjesto gdje se javlja ime trasata ali se ono obično nalazi u lijevom donjem kutu mjenice, uz koji se dodaje i adresa
  • Ako se trasat ne odredi po imenu mjenica je ništava
  • Netočno označavanje trasata nema za posljedicu ništavost
  • Oznaka izmišljene osobe u svojstvu trasata ne dovodi do ništavosti osim ako je bila evidentna nemogućnost njegova postojanja
  • Tzv. podrumske mjenice
  • Ime onoga koji treba da plati (trasat)
  • Dvije osobe kao trasat ?
  • Dopustivo ako su kumulativno označene
  • Alternativno označavanje dviju osoba kao trasata - ništavost
  • Izdatnik može i sebe označiti kao trasata – tzv. vlastita trasirana mjenica (čl.3.st.2. ZM)
  • Time što je mjenicu vukao sam na sebe ne znači da joj je oduzeo svojstvo trasirane mjenice
  • Ime onoga koji treba da plati (trasat)
  • Englesko pravo – u slučaju da izdatnik mjenicu vuče sam na sebe remitent je može tretirati kao vlastitu ili kao trasiranu
  • SAD – UCC izričito određuje da isprava vrijedi kao vlastita mjenica
  • To je važno zbog odgovornosti kod trasirane mjenice izdatnik je tek regresni dužnik a kod vlastite glavni
  • Kod trasirane vlastite postaje glavni tek nakon što ju akceptira
  • Oznaka dospjelosti
  • 4 dopustiva načina označavanja dospjelosti
  • 1) mjenica po viđenju (a vista)
  • 2) na određeno vrijeme po viđenju
  • 3) mjenica na određen datum (dnevne, kalendarske mjenice)
  • 4) mjenica na određeni dan od izdavanja (a dato)
  • Dospjelost – a vista
  • Ako nije označeno kako mjenica dospijeva, smatra se da dospijeva po viđenju
  • Zakonska presumpcija je oboriva
  • A vista mjenica dospijeva po prezentaciji, tj. kada je njezin imalac podnese trasatu
  • Prezentacija se treba izvršiti unutar radnog vremena a najkasnije unutar 1 godine od dana izdavanja
  • Izdatnik može zakonski rok skratiti ili produžiti, dok ga indosanti mogu samo skratiti
  • Dospjelost – a vista
  • A vista mjenice nisu podobne za kreditnu funkciju, jer dužnik mora biti pripravan na svakodobnu isplatu
  • Npr. “po viđenju platite ovu mjenicu….”
  • Ili “po predočenju platite ovu mjenicu..”
  • Ako i nema naznake – zakonska presumpcija
  • Na određeno vrijeme po viđenju
  • Rok za dospjelost počinje teći od dana akcepta, tj. od dana kada je trasat preuzeo mjeničnu obvezu
  • Nakon što prihvati (akceptira) mjeničnu obvezu trasat (akceptant) stavlja datum kako bi se odredio početak roka dospjelosti
  • Ako trasat odbije akceptirati mjenicu ili ne stavi datum akcepta – remitent je mora protestirati
  • Dan protesta vrijedi kao dan od kojeg počinje rok dospjelosti
  • Na određeno vrijeme po viđenju
  • Akcept se mora izvršiti unutar godine dana ili unutar roka koji je označen u mjenici
  • Oznaka: “mjesec dana po viđenju platite za ovu mjenicu”
  • Kod dokumentarnog akreditiva rok je obično 3 mjeseca
  • Mjenica a dato
  • Ta mjenica dospijeva protekom određenog vremena od dana njezina izdanja
  • To su posredno kalendarske mjenice
  • Npr: “za tri mjeseca platite za ovu mjenicu..”
  • Zakon poznaje određena interpretativna pravila za izračunavanje (npr. punih 8 dana a ne tjedan dana
  • Različiti kalendari – prilikom izdanja preračunava se u kalendar mjesta plaćanja, a na to se dodaje vrijeme dospjelosti
  • Mjenica na određeni dan
  • Kalendarske mjenice
  • Npr: “platite za ovu mjenicu 1.01. 2005.”
  • Ili : platite početkom mjeseca (sredinom ili krajem) (= 1,15, 30)
  • Mjesto plaćanja
  • Imalac iz tog podatka zna gdje mora prezentirati mjenicu
  • Po mjestu plaćanja ravna se i valuta plaćanja (lex loci solutionis)
  • Oznaka mora biti geografska
  • Ne može se označiti više mjesta – takva mjenica bila bi nevaljana
  • Presumpcija – ako nema naznake mjesta tada se uzima da je mjesto plaćanja ono mjesto označeno uz trasata
  • Mjenična tražbina je “tražljiva” – vjerovnik ide dužniku
  • Ime remitenta
  • “ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti”
  • Mjenica bez remitenta je ništava
  • Izdatnik može i sebe označiti kao remitenta
  • Tada je on regresni obveznik i ujedno vjerovnik
  • “platite meni samome” “platite po mojoj naredbi”
  • Pojavljuje se vrlo često:
  • izdatnik želi da mu trasat najprije akceptira mjenicu a onda će je on već negocirati
  • Želi da remitent ostane anoniman
  • Ime remitenta
  • U biti postiže efekt kao da je izdao mjenicu na donositelja, što nije dopušteno
  • Ako označi sebe kao korisnika, i indosira mjenicu dalje bjanko indosamentom postigao je isti učinak
  • Inzistiranje na formalizmu uvjetovano je različitim ulogama izdatnika i indosanta
  • Prvi se ne može osloboditi svoje odgovornosti
  • Drugi može (uvrštenjem odgovarajuće klauzule u indosament)
  • Označenje dana i mjesta izdanja mjenice
  • Obično u gornjem lijevom uglu
  • Oznaka ne mora biti istinita ali mora biti moguća (dopušteno je antidatiranje i postdatiranje mjenice)
  • U nedostatku zakonska presumpcija o prebivalištu ili sjedištu trasanta
  • Potpis trasanta
  • Mora biti vlastoručan
  • Faksimil, žig, nisu dozvoljeni
  • Ako je fizička osoba dovoljna je naznaka prezimena
  • Ako je trasat pravna osoba potpisuje se osoba ovlaštena za zastupanje
  • Potpis bi trebao biti ispod mjeničnog teksta
  • Neke mjenične klauzule (tzv. nebitni sastojci)
  • Rekta klauzula – ili klauzula ne po naredbi – njezinim unošenjem mjenica postaje papir na ime i dalje se može prenositi samo cesijom
  • Oznaka adrese po potrebi – ili tzv. pozivna intervencija – trasant ili bilo koji drugi mjenični subjekt označava osobu kojoj bi se imatelj mjenice mogao obratiti radi akceptiranja ili isplate (U slučaju potrebe obratiti se NN)
  • Klauzula o prezentaciji mjenice radi akceptiranja trasant ili određuje da se mjenica mora podnijeti na akcept ili da se ne smije upoće podnijeti ili samo unutar nekog roka (“ova mjenica mora se obavezno podnijeti na akcept unutar 15 dana”)
  • Neke mjenične klauzule (tzv. nebitni sas
    Related Documents
    We Need Your Support
    Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

    Thanks to everyone for your continued support.

    No, Thanks